Općina Tutin kao jedna od sandžačkih općina graniči se sa teritorijama pet drugih sandžačkih općina: Novim Pazarom, Sjenicom, Rožajama, Beranama i Bijelim Poljem. Općina Tutin spada među najviše općine u Srbiji, sa prosječnom nadmorskom visinom iznad 1.000 m. Ispod 800 m nadmorske visine nalazi se samo 15 km2 teritorije općine. Njih čine djelovi dolina Sebečevske i rijeke Ibar. Između 800 i 1.000 m nadmorske visine nalaze se, uglavnom, više površine oko ovih rijeka, kao i Tutinska kotlina i Koštan-polje koji zauzimaju 174 km2 površine općine. Najveća prostranstva, 463 km2, čine tereni Pešterske visoravni i nižih planina (Velike Ninaje, Huma i Jaruta) sa visinama od 1.000 do 1.500 m. Gornja granica naseljenosti je 1.300 m nadmorske visine. Tereni između 1.500 i 2.000 m nadmorske visine čine 88 km2 (pojas Mokre Gore i Mokre planine). Iznad 2.000 m nadmorske visine nalazi se samo 0,7 km2 u okviru kojih je smešten najviši planinski vrh u općini, Pogled. Stalno nenaseljeni tereni nalaze se na visinama iznad 1.300 m, prostirući se na 187 km2.

Reljef općine Tutin karakterišu visoravni, brdovito zemljište, brežuljci, bregovi, brda, planine, planinski vijenci, brojni planinski predjeli (sjedla), klisure, kotline, vrtače, pećine i rijeke sa nizom manjih pritoka. Ravničarsko zemljište je rijetko. Ima ga na područjima Gornje i Donje Pešteri i u dolini rijeka: Vidrenjaka, Ibra, Kovačke reke, Smolučkereke, Godulje i Populje. Na teritoriji općine Tutin izdvaja se nekoliko planinskih oblasti: Mojstirsko-draške planine, Gornja i Donja Pešter. Reljef Mojstirsko-draške oblasti čine visoke planine.

Teritorija općine Tutin, može se reći, oskudeva u stajaćim vodama. Izuzetak je jezero Gazivode koje predstavlja vještačku akumulaciju ukupne zapremine 370 miliona m3 i površine 27 km2. Ova akumulacija se nalazi u dolini rijeke Ibra. Početak jezera je u naselju Ribariće, a sama brana za akumulaciju, postavljena je na teritoriji općine Zubin Potok (naselje Gazivode). Akumulacija Gazivode, čitavim gornjim dijelom svog uspora, nalazi se na teritoriji općine Tutin. Ova akumulacija vodom snabdijeva kosovsku općinu Zubin Potok, dok za općinu Tutin ima, prije svega, značaj u pogledu turizma i ribolova.

Najstariji nalazi o stanovništvu na teritoriji tutinske općine potiču iz Delimeđa iz vremena prije 3000 godina. Po mišljenju mnogih naučnika i istraživača, najstariji stanovnici Tutina i Pešteri u cjelini bili su Dardanci koji su ilirsko pleme. Pretpostavlja se da Dardanci i nisu Iliri, već neko autohtonije, starije pleme. Prema predaji, današnje ime Tutin dobija 1831. godine prilikom prolaska Husejin-Bega Gradaščevića sa vojskom preko tutinske teritorije da bi ratovao protiv otomanske vojske i reformi koje je sprovodio Sultan Mahmud II. Kako je Husejinova vojska bila silna i brojna, do tada neviđena, narod je bio iznenađen njenim prolaskom i tutnjavom. Po tome je mjesto Donja Mitrova gdje je vojska logorovala dobilo ime Tutin. Druga predaja govori da je posljednja ilirska kraljica Teutastolovala na brdu iznad grada, te je po tome dobio ime Teutin grad.

Danas, od kulturnih institucija u općini Tutin se izdvajaju “Multimedijalni centar”, kao i Narodna biblioteka “Ejup Mušović”. Od kulturno-turističkih lokacija u općini Tutin se izdvajaju Manastir Crna rijeka u Ribarićima, Crkvinište u Tutinu, Godovska pećina u Godovu, Gluhavica, Promuklice i Smolućka pećina.Kulturni život u općini je prilično raznorodan, a posebno obilježje mu daju Dani kulture, Smotra narodnog stvaralaštva, Festival dječje pjesme i brojni seoski vašari.