Općina Prijepolje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Sandžaka. Nadmorska visina teritorije općine Prijepolje je 1200 metara, što ukazuje na to da se radi o brdsko-planinskom području. Ovo područje je otvoreno prema sjeveru i sjeveroistoku prostranom dolinom rijeke Lim, dok je na zapadu i istoku zatvoreno planinskim vijencima Jadovnikom (1734 m.n.v), Zlatarom (1627m.n.v), Pobjenikom (1423m.n.v), Kamenom Gorom (1483m.n.v), Lisom (1509m.n.v)). Najviša tačka je planina Jadovnik (Katunić 1734 m), a najniža na ušću Mileševke u Lim – 440m nadmorske visine. Klima u Prijepolju je umjereno-kontinentalna sa lokalnim promjenama koje izaziva utjecaj reljefnih oblika. Prijepolje, prema popisu iz oktobra 2011. ima 36.713 stanovnika.
Grad se razvio kao drumsko naselje na karavanskom putu, poznatom pod nazivom “dubrovački drum“, koji je povezivao centralne i istočne dijelove Balkana sa srednjim dijelom jadranske obale. Smjenjivanje i susretanje trgovaca, dolazak i polazak karavana donosio je novi život i širio poglede ljudi ovog kraja. Stoga se u Prijepolju tokom 16. vijeka, javlja potreba za osnivanjem karavan – saraja, objekata za prijem karavana i smještaj ljudi na konačište.
Prijepolje je raskršće duhovnosti, prirodnih i kulturnih dobara. Ibrahim pašina džamija, Sinan-begova džamija, Sahat kula, Džamija u Hisardžiku su samo neka od znamenja koje krase ovaj kraj. Džamija u Hisardžiku potiče iz 16. vijeka i u njoj se nalazi i čuva Kur’an koji je star 400 godina. Sahat-kula je građevina koja datira još s kraja 16. vijeka. O njenim graditeljima i godini gradnje tačno se ne zna, ali i danas pokazuje tačno vrijeme. Kao i gotovo sve sahat kule u regiji, i ova prijepoljska nalazi se blizu džamije, četvrtastog je oblika, okrečena u bijelo, sa satovima na sve četiri strane.Bošnjačko nacionalno vijeće je kao jedan od svojih prioriteta u narednom periodu navelo obnovu prijepoljske Musale, rijetkog kulturno-historijskog spomenika ovakve vrste na Balkanu. Musala označava prostor ispod vjedrog neba na kojem se obavljaju islamski obredi. Musala ili „džamija pod vjedrim nebom“, obično je ograđena zidom od oko dva metra, ima mihrab i minber. Služila je za klanjanje bajram i dženaze namaza, ali i radi kolektivnog upućivanja dova za kišu prilikom velikih suša. Prijepoljska Musala je bila u funkciji kao vjerski objekat gdje su se klanjale dženaze sve do 1957. godine kada je OpštinaPrijepolje zabranila upotrebu. Tada je uklonjeno i nekoliko mezara sa velikim nišanima. Još 2006. godine u Prijepolju je osnovano udruženje Vakuf, čiji je primarni cilj bila zaštita i rekonstrukcija Musale. Tada je pokrenuta i inicijativa da se ovaj objekat stavi u funkciju kao rijedak islamski spomenik. Isticano je da je takvu Musalu osim Prijepolja imala samo Foča i da se danas samo u Bugarskoj nalazi sličan objekat.
Rijeka Lim, Sopotnica i Gostun su već izvjesno postale turističke destinacije kako evropskim radoznalcima, tako i ljudima našeg kraja koji vrijedno istražuju bliske regije.
Mostovi Balkana je jedna od kulturnih manifestacija koja se održava na Jabuci u neposrednoj blizini Prijepolja kao smotra izvornog stvaralaštva balkanskih naroda, a tu su i umjetnička kolonija Mileševa i oktobarski festival pisaca za djecu. Turističku atrakciju predstavljaju i Komaranskekošije, nastavak nekadašnjih svatovskih trka konja. Sportovi koji su kao i sva znamenja dostupni u prirodi su kanjoning, speleološko istraživanje, sportsko penjanje, paraglajding, lov i ribolov, rafting, brdski biciklizam, kampovanje, pješačenje.
